Godišnji odmor & trajanje godišnjeg odmora

Izaslani posloprimci stiču za vrijeme zaposlenja u Njemačkoj pravo na plaćeni godišnji odmor. Broj dana za godišnji odmor zavisi od broja dana zaposlenosti u Njemačkoj.

Poslije svakih 12 dana zaposlenosti radnik stiče jedan dan godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor obuhvaća za jednu godinu odmora (= kalendarsku godinu) 30 dana za godišnji odmor  (= radni dani). Subote, nedjelje i praznici nisu radni dani, tako da posloprimac za slobodno vrijeme ne mora na tim danima koristiti godišnji odmor.

Da bi se dani za godišnji odmor, koji do jednog određenog perioda pripadaju posloprimcu, mogli izračunati, mjerodavan je broj dana zaposlenosti . Osnova za to je svaka kalendarska godina.

Na završetku godine odmora  se oni do tada još ne pruženi dani godišnjeg odmora prenose kao preostali dani godišnjeg odmora  u sljedeću kalendarsku godinu. Jedan daljnji prijenos na sljedeću kalendarsku godinu, koja slijedi, nije dopušten.

Za teške invalide i mladež važe drugačija pravila o godišnjem odmoru. Važe osobito § 8 br. 2.2 i 4.1 kao i br. 11 BRTV.

Pravo posloprimca na godišnji odmor za razdoblje njegovog izaslanja mjeri se na broju dana zaposlenosti u Njemačkoj.

Kao dani zaposlenosti računaju se principijelno svi kalendarski dani jedne godine, u kojoj je postojao radni odnos sa građevinskim poduzećom. Uz to se računaju također subote, nedjelje i praznici. Radni odnos u smislu postupka za godišnji odmor završava, kada je posloprimac okončao njegovu obrtničku djelatnost u Njemačkoj.
 

Dani zaposlenosti nisu dani,

  • na kojima je posloprimac radio za jedno građevinsko poduzeće sa sjedištem izvan Njemačke na gradilištima izvan Njemačke;
  • na kojima je posloprimac neopravdano izostao od posla (dani bez plaće);
  • na kojima je posloprimac primio neplaćene dane godišnjeg odmora, ako taj traje duže od 14 kalendarskih dana. Ako na primjer jedan posloprimac  koristi 4 tjedna neplaćeni godišnji odmor, onda se vrijeme zaposlenosti umanjuje za 28 dana. (4 tjedna × 7 kalendarskih dana).

Dani zaposlenosti se računaju za svaku kalendarsku godinu separatno.

Da bi se izračunavanje dana zaposlenosti pojednostavila,  primjenjuju se za pune mjesece uvijek 30 dana zaposlenosti.

Primjer:
Posloprimac počinje sa njegovom djelatnosti dana 20.05. na jednom gradilištu u Njemačkoj i zaposlen je do dana 31.12. kalendarske godine. On je u tom razdoblju 5 radnih dana izostao neopravdano od posla i dobio povezano 21 dan neplaćenog godišnjeg odmora.
Koliko se dana zaposlenosti izračuna?

20.05. do 31.05.

= 12 dana zaposlenosti

01.06. do 31.12.

= 7 mjeseci

7 x 30 kalendarski dani                            

= 210 dana zaposlenosti


suma


= 222 dana zaposlenosti

  
minus dani izostanka=  5 dana zaposlenosti
minus neplaćeni dani godišnjeg= 21 dana zaposlenosti

suma


=   196 dana zaposlenosti

Za posloprimca rezultiraju 196 dana zaposlenosti.

Uz pomoć  dana zaposlenosti  može se izračunati broj dana za godišnji odmor, koje je posloprimac stekao u kalendarskoj godini.

Poslije svakih 12 dana zaposlenosti (= divizor za godišnji odmor 12) posloprimac stiče pravo na jedan dan godišnjeg odmora.

Ako se dani zaposlenosti podijele kroz divizor za godišnji odmor 12, dobivaju se u rezultatu dani godišnjeg odmora, koji pripadaju posloprimcu. Pravo postoji samo na pune dane godišnjeg odmora. Decimale dana za godišnji odmor se zaokružuju za vrijeme tekuće kalendarske godine na pune dane godišnjeg odmora.

Formula za dane godišnjeg odmora:
Ukupan broj dana
zaposlenosti = dani za godišnji odmor divizor za godišnji odmor 12

Primjer:
Posloprimac je od 01.04. zaposlen na jednom gradilištu u Njemačkoj.
Od 21.10. želi koristiti godišnji odmor. Koliko mu se dana za godišnji odmor može maksimalno pružiti?

01.04. do 31.10.= 7 mjeseci
7 x 30 kalendarskih dana= 210 dana zaposlenosti
(210 dana zaposlenosti)/12= 17,5 dana za godišnji odmor

Posloprimac je dakle stekao pravo na 17 dana godišnjeg odmora, pošto se u tekućoj kalendarskoj godini uvijek zaokružuje na pune dane godišnjeg odmora, koje od 21.10. može koristiti.

Također su i dani godišnjeg odmora dani zaposlenosti.

Na završetku godine odmora neiskorišteni godišnji odmor se prenosi u sljedeću godinu. Decimale, koje iznose najmanje pola dana godišnjeg odmora, se zaokružuju na pune dane.

  • Izračunajte dane zaposlenosti, koji su rezultirali u prethodnoj kalendarskoj godini.
  • Podijelite dane zaposlenosti kroz divizor za godišnji odmor 12, da biste dobili dane godišnjeg odmora, koji su steknuti u prethodnoj kalendarskoj godini.
  • Zaokružite decimale dana za godišnji odmor, koji iznose najmanje pola dana godišnjeg odmora, na pune dane godišnjeg odmora.
  • Umanjite od steknutih dana godišnjeg odmora one za vrijeme prethodne kalendarske godine već pružene dane godišnjeg odmora.
  • Rezultat su preostali dani za godišnji odmor. Oni se prenose u sljedeću kalendarsku godinu. Posloprimac može te preostale dane godišnjeg odmora za njegovu svrhu odmora koristiti u sljedećoj godini.

Primjer:
Jedan građevinski posloprimac je bio jedne kalendarske godine zaposlen od 01.04. do 31.12. u Njemačkoj. Za vrijeme kalendarske godine poslodavac mu je pružio 16
dana godišnjeg odmora. Izvan 31.12. on je i dalje zaposlen na gradilištima u Njemačkoj. Koliko iznosi njegovo pravo na preostali godišnji odmor, koji se prenosi u sljedeću kalendarsku godinu?

01.04. do 31.12.

= 9 mjeseci

9 x 30 kalendarskih dana

= 270 dana zaposlenosti

270/12

=22,5

steknuti dani za godišnji odmor

22,5 /zaokruženo 23 dana

abumanjeno za pružene dane godišnjeg odmora

16

ostatak godišnjeg odmora

7 dana

Posloprimcu pripada jedno pravo na preostali godišnji odmor u visini od 7 dana, koje se prenosi u sljedeću kalendarsku godinu i može koristiti do 31.12. ove tekuće godine.

Posloprimac može koristiti one u Njemačkoj steknute dane godišnjeg odmora za vrijeme njegovog izaslanja. Čim posloprimac stekne pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora, on ga može uzeti u dogovoru sa poslodavcem.

Ukoliko je posloprimac završio njegovo upućivanje na rad u Njemačkoj, on može njegovo u Njemačkoj steknuto i još neiskorišćeno pravo na godišnji odmor sačuvati i koristiti za vrijeme jednog ponovnog izaslanja. Taj godišnji odmor pruža onaj poslodavac, koji ga je aktualno uputio na rad u Njemačku.
Ako posloprimac više nije izaslan, onda ima mogućnost, kod SOKA-BAU podnijeti zahtjev za naknadu za neiskorišteni godišnji odmor njegove plaće za godišnji odmor.

Godišnji odmor propada sa istekom te godine, koja slijedi na godinu nastanka prava na godišnji odmor. Pravo na godišnji odmor iz godine 2017 propada na primjer sa istekom godine 2018. Poslodavac mora njegovom posloprimcu pružiti dane godišnjeg odmora iz godine zaposlenosti 2017 zbog toga najkasnije do 31.12.2018. Nakon toga posloprimac je izgubio svoja prava na dane godišnjeg odmora i plaću za godišnji odmor prema svom poslodavcu. Sa dospijećom prava na godišnji odmor posloprimac također ne može dobiti više naknadu za neiskorišteni godišnji odmor od SOKA-BAU. Ali on može kod SOKA-BAU zahtijevati još jednu odštetu njegovih propalih prava.

Ako je poslodavac njegovim posloprimcima već prije izaslanja pružio više godišnjeg odmora, nego što im na osnovi njihovog zaposlenja u domovini pripada, posloprimci su s time dobili godišnji odmor unaprijed.
Taj unaprijed pruženi godišnji odmor se odbija od onog u Njemačkoj steknutog prava na godišnji odmor i odgovarajući se umanjuje plaća za godišnji odmor.

Posloprimac može svoj godišnji odmor u više djelova raspodijeliti. U tom slučaju on dobiva za svaki dan godišnjeg odmora kao nadoknadu jednu dnevnu naknadu .

Sa istekom jedne kalendarske godine se oni od posloprimca neiskorišteni dani godišnjeg odmora prenose u sljedeću kalendarsku godinu. Decimale dana za godišnji odmor, koji iznose najmanje pola dana godišnjeg odmora, se sada zaokružuju na cjelokupne dane godišnjeg odmora.

Ukoliko posloprimac također  i u novoj kalendarskoj godini ostane na jednom gradilištu u Njemačkoj i koristi onda godišnji odmor, onda se najprije mora iscrpiti preostali godišnji odmor iz prethodne godine. Taj preostali godišnji odmor posloprimac može koristiti još do završetka nove kalendarske godine.  Nakon toga taj propada prema poslodavcu. Za istekla prava na godišnji odmor posloprimac prima jednu odštetu. Da se prava na godišnji odmor iz prethodne godine ne bi izgubila, on se mora pružiti kroz poslodavca u svakom slučaju prvenstveno, znači prije godišnjeg odmora tekuće godine.

Ako posloprimac unutar Njemačke prelazi u jedno drugo građevinsko poduzeće, on može svoja ušteđena prava na godišnji odmor realizirati kod njegovog novog građevinskog poslodavca.

Jedna posebna prednost je, da posloprimac može svoja prava na godišnji odmor unutar Njemačke „uzeti sa sobom“, bez obzira, da li građevinsko poduzeće svoje sjedište ima u Njemačkoj ili inozemstvu.

Da bi posloprimac uistinu uvažio svoja prava na godišnji odmor kod jednog novog poslodavca, njegov posljednji poslodavac mora prikazati kod SOKA-BAU završetak radnog odnosa. Novi poslodavac dobiva od SOKA-BAU jedan aktualni pregled (izvadak konta posloprimca) iz kojeg proizlazi, da li i u kojoj visini postoje prava na godišnji odmor u trenutku prelaska.

U slučaju smrti posloprimca njegova prava na plaću za godišnji odmor, naknadu neiskorištenog godišnjeg odmora ili odštete prelaze na nasljednika. Pravo na plaću za godišnji odmor se usmjerava SOKA-BAU. Molimo kontaktirajte u ovom slučaju SOKA-BAU.